Conceptual Art and Social Deviance in SFR Yugoslavia
DOI:
https://doi.org/10.51738/Kpolisa2021.18.1r.3.04Keywords:
Yugoslav art, conceptual art, contemporary art, neo-avant-garde, social deviance, art and devianceAbstract
The paper investigates the relationship between the phenomenon of conceptual art and various manifestations of social deviance in the area of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia. The first part discusses the general relationship between conceptual art and social deviance, while the second part presents the socio-political context in which Yugoslav conceptual art developed during the 1970s. The third part is dedicated to recognizing and analyzing several socially deviant forms that can be noticed in connection with the mentioned segment of Yugoslav art from the 1970s. Special attention is paid to the category of deviant phenomena which we defined as “anti-system deviations.” In the final, fourth part, the peculiarities of socially deviant Yugoslav conceptual art manifestations are noticed. Among the more significant insights, the considerable presence of anti-system deviations within the activities of one part of the Yugoslav conceptual scene was emphasized. The ambivalence of the Yugoslav regime in terms of its attitude towards the artistic neo-avant-garde was also identified: on the one hand, a significantly more liberal attitude compared to the Eastern Bloc regimes, but also readiness for decisive persecution in case of open encroachment on the ruling order. As one of the primary conclusions, it was noticed that Yugoslav conceptual art (following the fate of Yugoslavia as a state “between East and West”), in terms of social deviance, was also halfway between conceptualists from Western countries and those from the Eastern Bloc. In that sense, the socio-political regime in the SFRY provided a much higher degree of personal and artistic freedoms than was the case in most socialist states, but at the same time vigorously sanctioned anti-systemic and anti-state actions to ensure the ruling order.
Downloads
References
Alberro, Alexander, and Blake Stimson, eds. 1999. Conceptual art: a critical anthology. Cambridge: MIT Press.
Bavcon, Ljubo, Miloš Kobal, Lev Milčinski, Katja Vodopivec, and Boris Uderman. 1969. Socialna patologija. Ljubljana: Mladinska knjiga.
Beuys, Joseph. 1978. ”Every Man is An Artist.” Tate. https://www.tate.org.uk/art/artworks/beuys-joseph-beuys-every-man-is-an-artist-ar00704.
Bonito Oliva, Akile i Đulio Karlo Argan. 2006. Moderna umetnost 1770-1970-2000 III. Beograd: Clio.
Bošković, Milo. 2020. Socijalna patologija. Novi Sad: USEE.
Brockhoff, Sarah, Tim Krieger, and Daniel Meierrieks. 2012. ”Looking Back on Anger: Explaining the Social Origins of Left-Wing and Nationalist Separatist Terrorism in Western Europe, 1970–2007.” APSA 2012 Annual Meeting Paper.
Buchloh, Benjamin H.D. 2000. Neo-avantgarde and culture industry: essays on European and American art from 1955 to 1975. Cambridge: MIT Press.
Denegri, Ješa. 2013. Srpska umetnost 1950-2000: sedamdesete. Beograd: Orion Art.
Đorđević, Dragan M. 2016. „Ideje konceptualne umetnosti u savremenoj srpskoj književnosti 1960-2010”. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu: Filološki fakultet.
Đorić, Marija. 2016. Ekstremna levica: ideološki aspekti levičarskog ekstremizma. Beograd: Institut za političke studije.
Đurić, Mihailo. 1961. „Devijantno ponašanje i društvena struktura”. Sociologija 3(4).
Gojkov, Stevan. 2016. „Peđa Vranešević: Tito, Partija – prava demokratija!” Moj Novi Sad. http://www.mojnovisad.com/gradske-face/pedja-vranesevic-tito-partija-prava-demokratija-id11304.html.
Gojkov, Stevan. 2017a. „Slobodan Tišma, prvi deo: ‘Ja sam gradsko dete sto posto.’” Moj Novi Sad. http://www.mojnovisad.com/gradske-face/slobodan-tisma-prvi-deo-ja-sam-gradsko-dete-sto-posto-id17920.html
Gojkov, Stevan. 2017b. „Slobodan Tišma, drugi deo: ‘Sva moja umetnost vezana je za Novi Sad, od toga ne mogu da pobegnem.’” Moj Novi Sad. http://www.mojnovisad.com/gradske-face/slobodan-tisma-drugi-deo-sva-moja-umetnost-vezana-je-za-novi-sad-od-toga-ne-mogu-da-pobegnem-id18035.html.
Hanžek, Matjaž. 1968. „LSD uživam.” Avantgarde Museum. http://www.avantgarde-museum.com/hr/museum/kolekcija/radovi/lsd-uzivam~fi7942/.
Ilić, Aleksandar Battista, i Diana Nenadić. 2003. Tomislav Gotovac: monografija. Zagreb: Hrvatski filmski savez / Muzej suvremene umjetnosti.
Ilić, Marko. 2018. ”‘A Taster of Political Insult’: The Case of Novi Sad’s Youth Tribune, 1968-71.” Third Text 32 (4): 530-545.
Jakovljević, Vladimir, Borislav Đukanović, i Miroslav Živković. 1984. Prilozi za socijalnu patologiju. Beograd: Sloboda.
Janković, Ivan, i Vesna Pešić. 1988. Društvene devijacije – kritika socijalne patologije. Beograd: Naučna knjiga.
Kushner, Harvey W. 2003. Encyclopedia of terrorism. London: Sage Publications Ltd.
Kuspit, Donald. 2013. Kritička istorija umetnosti XX veka. Beograd: Art Press.
Laure, Deni. 2014. Istorija umetnosti 20. veka – ključ za razumevanje. Beograd: Clio.
Lukić, Radomir. 1976. Osnovi sociologije. Beograd: Naučna knjiga.
Mandić, Božidar. 1989. Porodica bistrih potoka. Novi Sad: Dnevnik.
Mandić, Miroslav. „Autobiografija.” Miroslav Mandić veb-sajt. https://miroslavmandic.name/autobiografija.
Marjanić, Suzana. 2018. „Feministički performans u Hrvatskoj i kontekstualno u Jugoslaviji: od vokoperformansa Katalin Ladik do danas–fragmentarni presjek.” U Izvedbe roda u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi, ur. Ivana Brković i Tatjana Pišković, 119-139. Zagreb: Zagrebačka slavistička škola.
Matković, Aleksandar. 2017. „Umetnost, društvena devijantnost i pravo”. Pravo i politika X (1-2): 7-37.
Milosavljević, Milosav. 2003. Devijacije i društvo. Beograd: Draganić.
Milutinović, Milan. 1973. Kriminologija sa osnovama kriminalne politike i penologije. Beograd: Savremena administracija.
Najman, Velizar. 1985. Zagađivači socijalne sredine: nekonfliktna socijalna patologija. Beograd: Zavod za organizaciju poslovanja i obrazovanje kadrova.
Pešić, Nikola. 2017. Okultno u umetnosti Marine Abramović. Beograd: Neopress.
Racanović, Svetlana. 2019. Marina Abramović: od reza do šava. Beograd: Geopoetika.
Radaković, Žarko. 2009. „Pred- i post-nomadska stanja.” Sarajevske Sveske 23/24: 192-204.
Stavrić, Ljubiša. 2002. „Robija pod liberalima”. NIN 2692. http://www.nin.co.rs/2002-08/01/24370.html
Šalamun, Tomaž. 1969. ”Zakaj sam fašist”. U Katalog 2, ed. Rudi Šeligo, Iztog Geister, Tomaž Brejc, Tomaž Šalamun, i Rastko Močnik, 79-90. Maribor: Založba Obzorja.
Šeparović, Zvonimir. 1981. Kriminologija i socijalna patologija. Zagreb: Pravni fakultet.
Špadijer-Džinić, Jelena. 1988. Socijalna patologija – sociologija devijantnosti. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Šuvaković, Miško. 2007. Konceptualna umetnost. Novi Sad: Muzej savremene umetnosti Vojvodine.
Tarlać, Goran, Predrag Popović i Saša Rakezić. 2017. Ogledala lune. Beograd: Društvo ljubitelja popularne kulture.
Tišma, Slobodan. 2014. Velike misli malog Tišme. Zrenjanin: GNB „Žarko Zrenjanin”.
Unterkofler, Dietmar. 2012. Grupa 143. Beograd: Službeni glasnik.
Vestkot, Džejms. 2013. Kad Marina Abramović umre: biografija. Beograd: Plavi jahač.
Vujanović, Ana. 2010. „Performans umetnost: preko neoavangarde ka konceptualnoj umetnosti.” U Istorija umetnosti u Srbiji, XX vek, tom 1, ur. Miško Šuvaković, 463-480. Beograd: Orion Art.