Etiološki aspekti i posledice nasilničkog kriminaliteta
DOI:
https://doi.org/10.51738/Kpolisa2022.19.2p.19sbKljučne reči:
nasilje, kriminalitet, delikti nasilja, uzroci, faktoriApstrakt
Nasilnički kriminalitet predstavlja jedan od najstarijih oblika kriminaliteta, te je praktično oduvek prisutan u društvu. Kada se sagledaju svi oblici ispoljavanja kriminaliteta, nasilnički kriminalitet izaziva najsnažniju reakciju i najoštriju osudu društva, jer se njime ugrožavaju, kako život čoveka kao najznačajnija ljudska I društvena vrednost, tako i imovina ili druge vrednosti i dobra žrtve ili društva. U savremenom društvu, on je prisutan svuda oko nas, u porodici, školi, na poslu, ulici, utakmicama i raznim drugim manifestacijama. Napretkom društva, on danas sve više postaje naša nezaobilazna društvena svakodnevnica. U odnosu na ostale oblike oblike kriminaliteta, ovde do izražaja dolazi značajnija sklonost nasilnika ka iživljavanju, kao i njegova drskost i bezobzirnost prilikom prinuđavanja drugog da trpi takvo ponašanje. Posledice nasilničkog kriminaliteta mogu biti izuzetno destruktivne i reflektuju se na pojedinca u vidu psihičkih, socijalnih i seksualnih problema, ali i na njegovo bliže okruženje i društvo u celini kroz narušavanje kvaliteta života. Upravo zbog toga suzbijanje nasilničkog kriminaliteta predstavlja jedan od primarnih zadataka svake države, a preduslov za realizovanje ovog zadatka jeste razumevanje njegovog etiološkog aspekta kako bi se kreirale efikasne mere prevencije. Cilj rada jeste da se kroz analizu i sistematizovanje saznanja u pogledu uzroka nasilničkog kriminaliteta ukaže i na destruktivnost posledica koje proističu iz ovog pojavnog oblika kriminaliteta, te na značaj kreiranja preventivnih mera koje polaze upravo od ovih faktora, ne gubeći iz vida ni posledice koje je takođe potrebno preduprediti.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Banović, B., & Braković, Ž. (2020). Kaznena politika sudova za krivična dela nasilničkog imovinskog kriminaliteta. Srpska politička misao, XXVI(1), 255–281.
Bjelajac, Ž., & Filipović, A. M. (2021). Specific Characteristics of Digital Violence and Digital Crime [Specifičnosti digitalnog nasilja i digitalnog kriminala]. Pravo – teorija i praksa, 38(4), 16–32. https://doi.org/10.5937/ptp2104016B
Bjelajac, Ž., & Matijašević, J. (2013). Nasilјe kao oblik socio-patološkog ponašanja. Kultura polisa, 10(22), 409–425. https://kpolisa.com/index.php/kp/article/view/1278/1224
Bogojević, R. (2017). Kriminološke karakteristike i penološka obeležja učinilaca blažih oblika imovinskih krivičnih dela. Optimus Advertising Group DOO.
Bošković, M. (1995). Kriminologija i socijalna patologija. Izdavačko preduzeće Matice Srpske.
Buvinic, M., & Morrison, A. (1999). Violence as an Obstacle to Development [Nasilje kao prepreka razvoju]. Inter-American Development Bank. https://publications.iadb.org/publications/english/document/Violence-as-an-Obstacle-to-Development.pdf
Dokmanović, M. (2003). Ekonomska globalizacija i paradoksi. Temida, 6(4), 15–21.
Grafl, C., Pirnat, C., & Stempkowski, M. (2012). Nasilnički kriminalitet u Austriji. Crimen, 3(1), 3–20.
Ignjatović, Đ. (2008). Kriminologija. Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Ignjatović, Đ. (2011). Nasilnički kriminalitet – konceptualna i etiološka pitanja.
Međunarodna naučno-stručna konferencija Nasilnički kriminalitet – etiologija, fenomenologija i suzbijanje (str. 5–31). Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka. http://www.nkrim-au.com/papers/nasilnicki kriminalitet-zbornik-radova-2011.pdf
Ignjatović, Đ. (2011). Pojam i etiologija nasilničkog kriminaliteta. Crimen, (2), 179–211.
Konstantinović Vilić, S. D., Nikolić Ristanović, V. Ž., & Kostić, M. (2009). Kriminologija. Pelikan.
Lindgren, M., & Nikolić-Ristanović, V. (2011). Žrtve kriminaliteta: međunarodni kontekst i situacija u Srbiji. Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, Misija u Srbiji, Odeljenje za sprovođenje zakona. http://www.vds.rs/File/KnjigaZrtveKriminaliteta.pdf
Marković, D. (2013). Krivičnopravna zaštita ranjenika, bolesnika i ratnih zarobljenika u Krivičnom zakoniku Republike Srbije. Međunarodna politika, LXIV(1152), 191–208.
Marković, D. M., & Zirojević, M. T. (2021). Ćutanje između ljubavi i straha – Zašto žrtve nasilja ćute. U Z. Kuburić, A. Zotova & Lj. Ćumura (Ur.), Ljubav i strah u interdisciplinarnim istraživanjima: zbornik radova sa naučnog skupa, Beograd 9–10. maj 2021. (pp. 311–329). CEIR, Porodični razgovori.
Marković, D. M., & Spaić, I. (2021). Globalizacija organizovanog kriminala i transformacija u moćnu ekonomsku i oružanu silu. Kultura polisa, 18(2), 39–50. https://doi.org/10.51738/Kpolisa2021.18.2p.1.03
Narodna skupština Republike Srbije [Narodna skupština]. (2005). Krivični zakonik. (Službeni glasnik Republike Srbije, br. 85/2005, 88/2005-ispr., 107/2005-ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019).
Minić, V., & Jovanović, M. (2019). Pedagoški aspekti agresivnosti u osnovnoj školi. Zbornik radova Učiteljskog fakulteta Prizren-Leposavić, 13, 63–77.
Spasić, D., & Radovanović, I. (2012). Nasilje kao kriminološki fenomen (teorijski okvir). NBP. Nauka, bezbednost, policija, 17(2), 137–150.
Sredojević, M. S. (2017). Žrtve krivičnog dela nasilje u porodici. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, 51(3–1), 975–989.
Subotin, M., & Matijašević Obradović, J. (2020). Criminology Characteristics of Crimes Against the Person [Kriminološka obeležja krivičnih dela protiv života i tela]. Pravo – teorija i praksa, 37(3), 1–12.
Šetka, G., & Blagojević, G. (2013). Analiza stanja nasilničkog kriminaliteta u Republici Srpskoj. Bezbjednost, policija, građani, IX(3–4), 47–59.
Torlak, N. (2016). Slika maloletnika u medijima – deca kao žrtve i posmatrači nasilja. Komunikacije, mediji, kultura, 8(8), 213–224.
Tošić, D. (2016). Etiologija nasilničkog ponašanja. Glasnik Advokatske komore Vojvodine, 88(1), 17–31.
Vasiljević-Prodanović, D., & Kovačević, M. (2021). Karakteristike maloletnika koji vrše nasilnički kriminalitet. U B. Jablan, I. Stojković, B. Dučić, & K. Stanimirov (Ur.), Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas (pp. 357–362). Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju u Beogradu.
World Health Organization (2002). World report on violence and health: summary. https://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/world_report/en/summary_en.pdf?ua=1
Žilić, M., & Janković, J. (2016). Nasilje. Socijalne teme, 1(3), 67–87.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
##category.category##
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2022 Maja Subotin, Rade S. Bogojević

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.









