Serdarstva kao protoregioni Centralne Srbije

Autori

DOI:

https://doi.org/10.51738/Kpolisa2022.19.3r.203i

Ključne reči:

serdarstvo, regioni, decentralizacija, okrug, Srbija

Apstrakt

Od obnove srpske državnosti 1804. godine, tokom čitavog XIX i u većem delu XX veka, prostor savremene Centralne Srbije teritorijalno je bio fragmentisan na veći broj jedinica lokalne (samo)uprave trećeg stepena, koji su u početku bile nazivane nahijama, a kasnije okruzima. Jedini izuzetak tokom postojanja modern samostalne države Srbije učinjen je 1834. godine formiranjem pet većih oblasti sastavljenih iz više okruga koji su dobili naziv serdarstva. Rad ima za cilj da utvrdi, pre svega teritorijalni opseg tada ustanovljenih serdarstava, kao i da pruži odgovor na pitanje da li bi se navedene oblasti mogle smatrati protoregionima Centralne Srbije. Imajući u vidu kratkotrajnost ovakve administrativno-teritorijalne podele, koja se zadržala nešto manje od godinu dana, nedostatak studija koje bi se bavile konkretnom problematikom, što podrazumeva nedostatak elementarnih podataka o geografskom prostiranju navedenih oblasti, u ovom istraživanju ćemo pokušati da lociramo prostor i granice ovih pet serdarstava. Takođe, pokušaćemo da utvrdimo njihovu istorijsku utemeljenost, kao i potencijalnu praktičnu upotrebnu vrednost u današnjem kontekstu procesa političke decentralizacije i statističke regionalizacije.

##plugins.generic.usageStats.downloads##

##plugins.generic.usageStats.noStats##

Reference

Andrejić, Z. (2011). Zemlja Kučevo, Jasenica i Nekudim [Land Kučevo, Jasenica, and Nekudim]. In Jasenica i Nekudim, Mitoloski zbornik 25. Centar za mitološke studije Srbije.

Andrejić, Z. (2017). Srpska srednjovekovna župa Morava, episkopija Morava i turska nahija Morava [Serbian medieval county Morava, episcopate Morava and Turkish nahiya Morava]. Zbornik radova Narodnog muzeja, XLVII.

Andrejić, Z. (2018). Srednjovekovna Kneževina i Kraljevina Srbija – zemlje i župe VII–XV vek [Medieval principality and Kingdom of Serbia – lands and counties of the VII–XV century]. Centar za mitološke studije Srbije.

Ćorović, V. (2005). Istorija Srba [History of Serbs]. Publik Praktikum.

Cvijetić, L. (Ed.). (1984). Popis stanovništva i imovine u Srbiji 1834. godine, Mešovita gradja, knj. 13 [Census of Population and Property in Serbia in 1834, Mixed materials, vol. 13]. Istorijski institut, Beograd.

Djurdjev, A. (2007). Lokalna samouprava u Srbiji, od 1804. godine do tranzicije [Local self-government in Serbia, from 1804 until the transition]. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, 1–2, 7–20.

Dva veka razvoja Srbije: Statistički pregled [Two centuries of Serbian development: Statistical review]. (2008). Republički zavod za statistiku Srbije.

Hardi, D. (2009). Gospodari i banovi Onostranog Srema i Mačve u XIII veku [Lords and bans of the Other side of Srem and Mačva in the 13th century]. Spomenica Istorijskog arhiva Srem, 8, 70–79.

Ivančevic, G. (2021). Razvoj lokalne samouprave u Srbiji [Development of local self-government in Serbia], Kultura polisa, 18(46), 157–168.

Jovanović, S. (1936/1991). Miloš i njegovi protivnici [Milos and his opponents]. In Iz istorije i knjizevnosti I. Sabrana dela Slobodana Jovanovića / tom 11, BIGZ – Jugoslavijapublik – Srpska književna zadruga.

Ljušić, R. (2004). Kneževina Srbija 1830–1839, drugo izdanje [Principality of Serbia 1830–1839, second edition]. SANU.

Pavlović, M. (2012). Jugoslovenska kraljevina: prva evropska regionalna država [The Kingdom of Yugoslavia: Europe's first regional state]. Zbornik Matice srpske za društvene nauke, 4, 503–521.

Petranović, B. (1998). Istoriografske kontroverze [Historiographical controversies]. Javno preduzeće Službeni list SRJ.

Petrović, M. (1901). Finansije i ustanove obnovljene Srbije [Finances and institutions of renewed Serbia]. Drzavna štamparija Kraljevine Srbije.

Stojančević, V. (1981). Srpska nacionalna revolucija i obnova države od kraja XVIII veka do 1839 [Serbian National Revolution and State Renewal from the End of the 18th Century to 1839]. In V. Stojančević (Ed.), Istorija srpskog naroda. Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804–1878, knjiga V, tom 1. Srpska knjizevna zadruga.

Svirčević, M. (2011). Lokalna uprava i razvoj moderne srpske države: od knežinske do opštinske samouprave [Local government and the development of the modern Serbian state: from knežina to municipal self-government]. Balkanološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti.

##submission.downloads##

Objavljeno

2022-08-28

Broj časopisa

Sekcija

Прегледни рад

##category.category##

##plugins.generic.badges.manager.settings.showBlockTitle##