Profil savremenog kriminalističkog istražitelja u filmskim i televizijskim sadržajima
DOI:
https://doi.org/10.51738/Kpolisa2022.19.1r.1bfKljučne reči:
kriminalistički istražitelji, ubice, filmovi i TV serije, karakterizacija, profilisanjeApstrakt
Ljudi su bili fascinirani detektivskim romanima i komplikovanim istragama od same pojave detektivskog romana kao literarne forme polovinom XIX veka. Rodonačelnici i rani popularizatori ovog žanra kao što su Edgar Alan Po i Artur Konan Dojl su pripremili teren za kasnije autore ovog popularnog žanra. U međuvremenu od početaka do današnjih dana same tehnike i metode kriminalističkih istraživanja su nemerljivo unapređene, a kriminalistička i detektivska fikcija pratila je inovacije, tako da je uvek ostajala aktuelna i reprezentativna u odnosu na tehnike i medote istraga u stvarnom životu. Značajni razvoj TV serije kao medija i ogromno povećanje kvaliteta snimljenog programa kroz značajno ozbiljniji pristup i uključivanje profesionalaca iz filmske industrije, negde od početka XXI veka, dovelo je do promene u pristupu kreiranja proceduralnih i kriminalističkih TV serija. Umesto dotadašnjih izuzetno popularnih ali nerealističnih i pseudonaučnih proceduralnih programa i detektiva čija karakterizacija nije odgovarala realnosti, nastao je novi talas kriminalističkih serija koje su značajno utemeljenije u realnosti i verno prikazuju kako metode i modalitete istražnih radnji, tako i ličnosti kriminalističkih istražitelja. Cilj našeg rada je da metodama analize medijskog sadržaja, analize narativa, analize karakterizacije i drugim odgovarajućim analitičkim metodama identifikujemo zajedničke profesionalne i psihološke osobine predmetnih istražitelja, i da sintezom dobijenih zaključaka predložimo profil savremenog kriminalističkog istražitelja koji, što je veoma važno, istovremeno korespondira sa istražiteljima u stvarnom životu.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Bjelajac, Ž. i Filipović, A. (2021). Fleksibilnost digitalnih medija za manipulativno delovanje seksualnih predatora [Flexibility of Digital Media for Manipulative Activities of Sexual Predators]. Kultura polisa, 18(44), 51–67. https://doi.org/10.51738/Kpolisa2021.18.1r.2.01
Coley, R. (2017). The case of the speculative detective: Aesthetic truths and the television ‘crime board’. NECSUS - European Journal of Media Studies, 6(1), 77–104. https://doi.org/10.25969/mediarep/3379
Dienstag, J. F. (2017). Hart and Cohle – The Hopeful Pessimism of True Detective. In I. Wil-liam, J. Graham, & T. Sparrow (Eds.), True Detective and Philosophy: A Deeper Kind of Dark-ness. John Wiley and Sons Ltd. https://doi.org/10.1002/9781119280835.ch3
Douglas, J. E., & Olshaker, M. (1995). Mindhunter: Inside the FBI’s Elite Serial Crime Unit. Simon and Schuster.
Dowler, K. (2016, November 22). Police Dramas on Television. The Oxford Research Ency-clopedia of Criminology and Criminal. https://doi.org/10.1093/acrefore/9780190264079.013.175
Durkheim, E. (2014). The Rules of Sociological Method. Free Press.
Dutta, D. (2021, August 8). Mindhunter: Every Clue Holden Ford Is a Psychopath. Screen Rant. https://screenrant.com/mindhunter-olden-fordpsychopath-killer-hints-clues-evidence/
Filipović, A. (2013). Etički izazovi video igre [Ethical challenges of video games]. Zbornik radova Fakulteta dramskih umetnosti, 24, 145–163.
Fuller, S. (2013). “Quality TV”: The reinvention of the U.S. Television. [Honors thesis, Uni-versity of Sydney]. SeS Repository Online. https://ses.library.usyd.edu.au/handle/2123/9556?show=full
Lam, A. (2014). Making Crime Television: Producing Entertaining Representations of Crime for Television Broadcast. Routledge.
Thorlindsson, T., & Bernburg, J. G. (2004). Durkheim’s Theory of Social Order and Devi-ance: A Multi-Level Test. European Sociological Review, 20(4), 271–285.
Winerman, L. (2004, July/August). Criminal profiling: The reality behind the myth. Monitor Staff, 35(7). American Psychological Association, Online. http://www.apa.org/monitor/julaug04/criminal
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2022 Željko Bjelajac, Aleksandar Filipović

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.









