ISTORIJSKI RAZVOJ KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA
DOI:
https://doi.org/10.51738/Kpolisa2024.21.1r.43grKljučne reči:
zaposleni, poslodavac, kolektivno pregovaranje, kolektivni ugovor, socijalni dijalogApstrakt
Kolektivno pregovaranje kao “pravni most” iliti pravni instrument u rukama stranaka učesnica, svoju istorijisku determinantu vuče iz XIX vijeka. Značaj kolektivnog pregovaranja nije nista manji od značaja kolektivnog ugovora. Istorijiska klima za razgovor i pregovaranje stranaka učesnica u radnom odnosu, mijenjala se. To se prevashodno odnosilo na to da naša zemlja je prošla kroz balkanske a kasnije i dva svejtska rata, koja su ostavili zaostavštinu i na same radne odnose a kasnije i na sve vezano za taj pravni isntitut. Kako se istorijiski mijenjao i savremenizovao radni odnos, i samom transformacijom radnih odnosa krajem XX vijeka, kolektivno pregovaranje dobija jedno novo ruho i značaj i predstavlja izmedju ostalog “dobru kulturu” izmedju radnika sa jedne i poslodavaca sa druge strane. Autori u radu žele na naglase značaj istorijiskog razvoja kolektivnog pregovaranja, koji izmedju ostalog osoben za svaku zemlju ponaosob, pa samim tim i njihov kulturološki značaj na radne odnose nesmunjivo je uticao da se današnjem kolektivnom pregovaranju “prilazi” veoma sistematično i odgovorno. U nastavku rada posebno će se obratiti pažnja na trenutno normativno stanje na polju kolektivnog pregovaranja i neke njegove osobenosti.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Airhelp Ltd against Scandinavian Airlines System SAS (2021) (C 28/20) 16. 03.2021 t. 71 i 90), https://eur-lex.europa.eu/legalcontent/HR/TXT/?uri=CELEX%3A62020CC0028&qid=1700039 215818
Baccaro, L., & Simoni, M., (2010). Organizational determinants of wage moderation, World Politics, Cambridge University Press, 594–635.
Bataveljić, D., (2019). Pruzanje usluga od strane sindikata kao organizacije zaposlenih radnika [Provision of services by labor unions as employee organizations], Univerzitet u Kragujevcu, 137–153. https://doi.ub.kg.ac.rs/2019/10-46793-xxiv-10-137b/
Blanpain, R., (2003). European labour law, The Hague, London, New York, Kluwer.
Bodiroga, V. N., & Laleta, S., (2007). Posebnost kolektivnog pregovaranja u europskome i hrvatskome pravu, [Specifics of collective bargaining in European and Croatian law], Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 1/2007, 317–362.
Bosch, G., (2015). “Shrinking collective bargaining coverage, in creasingin come in e quality: a comparison of five EU countries”, International Labour Review, Vol. 154 No., 57–66;
Buklijaš, B., & Bilić A., (2006). Medjunarodno radno pravo, [International labour law], Pravni fakultet Sveučilišta.
Buklijaš, B., (2012) Kolektivno radno pravo, [Collective labor law], Pravni fakultet sveučilišta u Splitu.
Brković, R., (2015). Kolektivno pregovaranje u aktima međunarodne organizacije rada koji su inkorporirani u legislativu republike srbije, [Collective bargaining in the acts of the international labour organization incorporated into the legislation of the Republic of Serbia], Radno i socijalno pravo 2/2015, 87-99.
Bruun, N., & Ahlberg, K. (2005). Sweden: Transition through collective bargaining. In R. Blanpain, T. Blanke, & E. Rose (Eds.), Collective bargaining and wages in comparative perspective: Germany, France, The Netherlands, Sweden and the United Kingdom, (Bulletin of Comparative Labour relations; No. 56). Kluwer Law International, 117–144.
Collective bargaining in Germany and Ukraine: lessons learned and recommendations for Ukraine, International Labour Organization (2021).
Dau-Schmidt, G., K., (1993). Meeting the demands of workers into the twenty-first century: The Future of Labor and Employment Law, 68 IND. L. J, pp. 692–698;
Dau-Schmidt G., K., & Brun L., C., (2004), Individual bargaining, collective bargaining and protective legislation: determining the terms and conditions of employment in the modern american employment relationship, 183–203.
Heyter, S. (2011). Introduction, In: Heyter S. (ed), The role of collective bargaining, in the global economy – negotiating for social justice. Geneva: International Labour Office. https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/@dgreports/@dcomm/@publ/documents/article/wcms_173298.pdf
Jovanović, P., (2010). Otvorena pitanja u pravu i praksi kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga [Open issues in the law and practice of collective bargaining and social dialogue], Pravo i privreda 7–9/2010, 422–438.
Jovanović, P., (2004). Nove tendencije u našem radnom pravu [New Tendencies in Our Labor Law], Zbornik Pravnog fakulteta u Novom Sadu 2/2004, 329–346.
Kaufman, B. (2004.) The global evolution of industrial relations: events, ideas and the iira, Geneva, International Labour Office.
Kohl, H. (2009). Freedom of association, employees’ rights and social dialogue in central and eastern europe and the western Balkans, Friedrich-Ebert-Stiftung, Division for International Dialogue Department of Central and Eastern Europe.
Kosanović, R., & Paunović, S., (2010) Kolektivno pregovaranje [Collective bargaining], NIP “Radnička štampa”.
Kulić, Ž., & Vuković, J., (2017). Sporazum o uredjivanju zarade, naknade zarade i druga primanja zaposlenih, [Agreement on the regulation of salaries, salary compensation, and other employee benefits, labor and social right], Radno i socijalno 1/2017, 211–219.
Kulić, Ž., Milošević, G., & Baturan L., (2017). Labour market and collective bargaining in the Republic of Serbia, Radno i socijalno pravo 1/2017, 149–167. http://dx.doi.org/10.5937/zrpfni1878149K
Laroche, P., (2020). Unions, collective bargaining and firm performance, GLO Discussion Paper NO 728.
Maree, J., (2009). Trends in collective bargaining: why South Africa differs from global trends. https://www.ileradirectory.org/15thworldcongress/files/papers/Track_4/Wed_P4_MAREE.pdf
Maree, J., (1991). Worker participation, a case for co-determination, Industrial Relations Project, Department of Sociology, University of Cape Town, 85–88.
Malmberg, J., (2001) The collective agreement as an instrument for regulation of wages and employment conditions, Stockholm Institute for Scandinavian Law 1957-2009, 190–211.
Müller, T., & Schulten T., (2019) Germany: parallel universes of collective bargaining, In book: Müller, T.; Vandaele, K. and Waddington, J. (eds.): Collective Bargaining in Europe: towards an endgame, Brussels, 239-265;
Narodna skupština Republike Srbije, [Narodna skupština] (2018) Zakon o radu Republike Srbije [Labor law of the Republic of Serbia] (“Sl Glasnik, RS “, br,24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odluka US, 113/2017 i 95/2018 – Autentično tumačenje);
Narodna skupština FNRJ Jugoslavije [Narodna skupština], Konvencija 98 Mor-a [Convention 98 of the ILO] (Službeni list FNRJ, br.11/58)
Ravnić, A., (2004). Osnove radnog prava: domaćeg, usporednog i međunarodnog [The fundamentals of labor law: domestic, comparative, and international], Pravni fakultet u Zagrebu.
Schulten, T., & Bispinck, R., (2018). Multi-employer bargaining under pressure – decentralization trends in five european countries, Varieties of decentralization in German collective bargaining; 105-150.
Simonović, D., & Bogićević, Č., (1996). Učešće u odlučivanju radnika (participacija) kao oblik socijalne integracije rada i industrijiske demokratije, [Worker participation in decision-making as a form of social integration of labor and industrial democracy], Pravo i privreda 9/10/1996, 14–20.
Učur, Đ. M., & Smokvina, V., (2010). Industrijske akcije kao sindikalna prava i slobode [Industrial actions as trade union rights and freedoms], Zbornik Pravnog fakulteta Rijeka (1991) v. 31, br. 2, 671–701.
Urdarević, B., (2021) Prošireno dejstvo kolektivnog ugovora kao način unapređenja kolektivnog pregovaranja [Extended effect of the collective agreement as a means of improving collective bargaining], Strani pravni život br.2/2021, Beograd, 281–292.
Veg, E., (1993). Kolektivni ugovori, [Collective agreements], Pravo i privreda br. 3-6/1993, Beograd, 272–288.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2024 Borislav Galić, Rajko Raonić

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.









