CONTEMPORARY CONCEPTS OF URBAN DEVELOPMENT OF BANJA LUKA IN THE POST-SOCIALIST HERITAGE

Ranka Perić Romić

doi:10.51738/Kpolisa2024.21.2r.124pr

Autori

Ranka Perić Romić Univerzitet u Banjoj Luci, Fakultet politickih nauka https://orcid.org/0009-0001-8990-8802

DOI:

https://doi.org/10.51738/Kpolisa2024.21.2r.124pr

Ključne reči:

postsocijalizam, transformacija, tranzicija, privatizacija, rekonstrukcija

Apstrakt

Postsocijalistički razvoj Banje Luke drugog po veličini grada Bosne i Hercegovine odlikuje nekoliko važnih karakteristika koje su uočljive kroz tranzicione procese uspostavljanja kapitalističkog, demokratskog društva. Reurbanizacija urbanog središta, prenamjena objekta društvenog standarda, džentrifikacija pojedinih dijelova i zona grada, kao i porast socijalne segregacije i redistribucije stanovništva ostavlja trajne posljedice na urbani razvoj Banje Luke. Izgradnja poslovnog urbanog središtva usloviće najočitije izmjene urbanog prostora dok se upotreba rasploživih javnih objekata socijalističkog perioda insitucionalno transformiše u objekte novih sadržaja i namjene čija je dalja upotreba neupitna ali funkcionalno izmijenjena. Takvi objekti pokazuju da su imali i imaju istu simboliku značenja, ali u dva različita društvena sistema. U radu se postavlja hipoteza da novi razvojni obrasci zasnovani na tržišnom razvoju i privatnom vlasništvu ne daju nužno očekivane ishode urbanog razvoja po uzoru na gradove Zapada. Pad socijalističkog režima, kao i ratna i postratna dešavanja, te tranzicija sprovedena u ovakvim uslovima, dovodi do nekozistentnog razvoja grada u kome procesi privatizacije društvenog vlasništva utiču na nekontrolisani rast apetita privatnih građevinskih preduzeća koji pod fleksibilnim zakonskim normama u velikoj mjeri definišu dalji razvoj grada, i u kome se preferira razvoj multifunkcionalnih zona, te narušava jasna granica između urbane i ruralne sredine. Komparirajući dva perioda razvoja Banje Luke od polovine 20. vijeka do pada socijalizma 1989. i period od 1990. pa do danas, u radu se analizira i diverzifikacija urbanih funkcija i urbanih sadržaja koji sa jedne strane dovode do prostorne redistribucije stanovništva, gubitka javnih prostora i sadržaja ali i porasta prostora potrošnje tipične odlike potrošačkog društva. Kroz ove procese mijenja se kvalitet života urbanih stanovnika Banje Luke što dovodi do formiranja novih urbanih navika i specifičnog načina života.

##plugins.generic.usageStats.downloads##

##plugins.generic.usageStats.noStats##

Reference

Augé, M. (2001). Nemjesta. Uvod u moguću antropologiju supermoderniteta [Non-places. In introduction to a possible anthropology of supermodernity]. Naklada Društva arhitekata, građevinara i geodeta.

Wiest, K. (2012). Comparative debates in post – socialist urban studies. Urban Geography, 33(6), pp. 829–849. DOI:10.2747/0272-3638.33.6.829

Backović, V. (2005). Evropski gradovi u postsocijalističkoj transformaciji [European cities in post-socialist transformation]. Sociologija, 47(1), pp. 27–44. https://doi.org/10.2298/SOC0501027B

Bjelajac, Ž. (2008). Korupcija kao vid organizovanog kriminala [Corruption as a form of organized crime]. Pravo – teorija i praksa, 25(3-4): 47–54.

Bjelajac, Ž. (2015). Korupcija kao izazov savremenog demokratskog društva [Corruption as a challenge of modern democratic society]. Kultura polisa 12(26): 43–57.

Bodnár, J. (2001). Fin de Millénaire Budapest: Metamorphoses of urban life. University of Minnesota Press.

Čaldarović, O. (2012). Urbano planiranje nekad i sad – tranzicijsko društvo i njegov urbanizam [Urban planning then and now – trnasitional society and its urbanism]. In A. Svirčić Gotovac and J. Zlatar (Eds.), Akteri društvenih promjena u prostoru; transformacija prostora i kvaliteta života u Hrvatskoj (pp. 29- 38). Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Erić, Z. (2009). The third way: the experiment of workers´ selfmanagement in socialist Yugoslavia. In Bitter S., Weber H. (Eds.), Autogestion or Henri Lefebvre in New Belgrade (pp. 135- 150). Sternberg Press, Fillip Editions.

Harvey, D. (1988). Social justice and the city. Blackwell Publishing Ltd.

Hirt, S., Stanilov, K. (2007). The perils of post-socialist transformation: Residential development in Sofia, In K. Stanilov (Ed.) The postsocialist city, urban form and space transformations in Central and Eastern Europe after socialism (pp. 215–244). Dordrecht: Springer. DOI:10.1007/978-1-4020-6053-3_11

Mandić, M. (2013). Karakteristike urbanog razvoja Banja Luke: Savremeno prostorno-funkcionalna transformacija grada [Characteristics of the urban development of Banja Luka: Contemporary spatial and functional transformation of the city]. Geografsko društvo Republike Srpske.

Mirkov, A. (2017). Socijalna održivost grada: izazovi neolibaralne urbane politike [Social sustainability of the city: challenges of neoliberal urban policy]. Čigoja štampa.

Nedučin, D. (2014). Postsocijalistički grad – promena društvene i prostorne strukture Novog Sada u periodu tranzicije [Postsocialist city – change in the social and spatial structure of Novi Sad in the transition period]. [Unpublished doctoral dissertation, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu]. URL: https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/1864

Perić Romić, R. (2018). Banja Luka u urbanoj transformaciji [Banja Luka in urban transformation]. Fakultet političkih nauka.

Petrović, M. (2004). Globalizacija i gradovi [Globalization and cities]. Sociologija, 46(1), pp. 19–44. DOI:10.2298/SOC0401019P

Tosics, I. (2003) "City Development in Central and Eastern Europe since 1990". In: Hamilton & Dimitrowska-Andrews (eds.) Globalization and Transformation in Eastern and Central European Cities. Tokyo: The United Nations University

Stanilov, K. (2007). Taking stock of post-socialist urban development: A recapitulation. In K. Stanilov (Ed.), The post-socialist city: urban forms and space transformation in Central and Eastern Europe after socialism. Dordrecht: Springer, pp. 3–17. DOI:10.1007/978-1-4020-6053-3_1

Sýkora, L. (1993). City in transition: the role of rent gaps in Prague's revitalization. Tijdschrift voor economische en sociale geografie, 84(4), pp. 281–293. DOI:10.1111/j.1467-9663.1993.tb01770.x

Sýkora, L. (1999). Processes of socio-spatial differentiation in postcommunist Prague, Housing Studies, 14(5), pp. 679–701. DOI:10.1080/02673039982678

Szelenyi, I. (1996). Cities under socialism – and after. In G. Andrusz, M. Harloe & I. Szelenyi (Eds.), Cities after socialism – urban and regional change and conflict in post-socialist societies (pp. 286– 317). Blackwell Publishing.

Urbanistički plan Banja Luke, sinteza [Urban plan of Banja Luka] (1975). Urbanistički zavod Banja Luke.

Vujović, S. (1997). Grad u senci rata: ogledi o gradu, siromaštvu i sukobima [A City in the shadow of war: essasy on the city, poverty and confict]. Prometej, Institut za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.